Arheolog Zahi Hawass i njegov tim kreću u uzbudljivu potragu za grobnicom najvećeg učenjaka drevnih vremena, arhitekta Djoserove stepenaste piramide i visokog službenika - Imhotepa - kojoj se do danas ne može ući u trag. Pretpostavlja se da bi njegova grobnica mogla sadržavati nevjerojatna blaga i otkriti neviđene informacije o drevnom Egiptu. Prilikom iskapanja u nekropoli Sakkara, južno od Kaira, tim egiptologa otkriva veličanstvene grobnice ukrašene slikama, sarkofage sa zlatom i misteriozne mumije. Imhotepov život odvijao se u vrijeme starog egipatskog kraljevstva, oko 27. stoljeća prije Krista. Rođen je u delti Nila, a proslavio se kao vezir kralja Džozera, drugog faraona iz treće dinastije. Međutim, Imhotepova ostavština ne zadržava se samo na njegovim administrativnim dužnostima. Slavljen je kao arhitekt zaslužan za revolucionarnu Džozerovu stepeničastu piramidu u Saqqari, monumentalnu građevinu koja je najavila novo doba u izgradnji egipatskih piramida. To zadivljujuće zdanje nije služilo samo kao kraljevska grobnica, nego je i simboliziralo faraonovu božansku vlast, ovjekovječivši Imhotepov arhitektonski genij za sva vremena. Objašnjavajući važnost Imhotepova rada, arheolog Zahi Hawass kaže: „Bio je prvi koji je koristio kamene stupove u arhitekturi, a Stepeničasta piramida najveća je kamena građevina izgrađena u to vrijeme. Sada je obnavljamo. U Gizi smo uspjeli pronaći dokaze o tome kako je izgrađena Keopsova piramida. Pronašli smo rupe promjera oko 40 cm koje su Egipćani napravili kako bi precizno locirali kvadratnu osnovicu. Zatim su kopali u čvrstoj stijeni da bi dobili osnovicu visoku devet metara. Kamenje za izgradnju jezgre piramide došlo je iz Gize, južno od Velike piramide, a rampa za transport postavljena je na jugoistočnom uglu kao trajna građevina.”